Dijagnosticirana vam je šećerna bolest tipa 2 - što sada?

Pretpostavljam da u svojoj bližoj obitelji ili radnoj okolini znate osobu oboljelu od šećerne bolesti. Vjerojatno ste od njih čuli: “Nije ti to ništa“, “Povremeno se držim neke dijete”, ili “Nije ti šećer 8 mmol/L natašte visok. Ja imam i viši, pa vidi me”. Ovo su priče nekih oboljelih koji su prošli edukaciju u dnevnoj bolnici dijabetologija/endokrinologija u Puli. Nažalost, događa se da  osobe sa šećernom bolešću koje nisu ozbiljno shvatile šećernu bolest plaćaju cijenu svog ponašanja. Zašto? Obično šećerna bolest započinje s izraženim simptoma koji se s vremenom polako primire i tijelo se nauči na takvo stanje. No u slučaju zanemarivanja preporuka, ono što slijedi nakon nekoliko godina može biti bolno i stresno te vas može uvelike ograničiti u vašem privatnom, a isto tako i u poslovnom životu. Stoga shvatite da ste vi “srećković” jer možete odlično započeti i živjeti kvalitetan život kao osoba oboljela od dijabetesa.

Prođimo prvo nalaz koji držite u ruci s nevjericom i obrazložimo što to u njemu piše. U specijalističkom nalazu navedeni su vaši osobni podaci, dijagnoze, anamneza odnosno “priča o vama i prvim simptomima bolesti - tko je u vašoj obitelji bolovao od šećerne bolesti, prisutnost alergija i popis lijekova. Za popis lijekova bilo bi dobro znati puni naziv lijeka, vrijeme uzimanja i točnu količinu (primjerice Aspirin 400 mg). Priloženi su laboratorijski nalazi i naznačeni su parametri koji su povišeni, pretežito to budu trigliceridi i kolesterol (ono što u svakodnevnom životu zovemo “masnoće”). Nama je još interesantan HbA1C, odnosno glikozilirani hemoglobin. Glikozilirani hemoglobin pokazuje kakve su vaše vrijednosti šećera bile u protekla 3 mjeseca (120 dana), zbog čega ga često nazivamo i špijunom. Za HbA1c je poželjno da ne bude preko 7% što znači da su vam rijetko vrijednosti šećera u krvi bile više od 10 mmol/L. Takve vrijednosti šećera u krvi smanjuju vam rizik od komplikacija šećerne bolesti. Komplikacije šećerne bolesti nisu nimalo ugodne, ali pravilnim postupcima može se umanjiti njihovo napredovanje.

Specijalist vam određuje preporuke pravilne prehrane i adekvatne tjelesne aktivnosti te načina uzimanja terapije. Budite pedantni i pokušajte zapamtiti liječničke preporuke.

Kod dolaska u ambulantu medicinska sestra vas je izvagala, izmjerila tjelesnu visinu i izračunala BMI (indeks tjelesne mase) koji nam je jedan od pokazatelja uhranjenosti. Podijeljen je u pothranjenost, normalnu tjelesnu masu, prekomjernu tjelesnu masu i pretilost. Nemojte se primarno opterećivati svojom tjelesnom masom. Fokusirajte se na ono na što možete utjecati kako bi vam šećer u krvi bio bolji, a to je briga o sebi: naučite se dobro suočavati sa stresom (ako je potrebno potražite stručnu pomoć), osigurajte si adekvatnu količinu sna, pokušajte prestati pušiti, krećite se više tijekom dana – pronađite aktivnost koju volite, stvorite naviku redovitih obroka i radite na tome da vam prehrana bude iz dana u dan što kvalitetnija. Pokušajte kad god je moguće naći malo vremena za sebe kroz aktivnost koja će vam “napuniti baterije”. Ništa nije teško ako imate volje i želje, a financijski vas neće oštetiti ako izaberete pravi put.

Pravilna prehrana - što to znači?

Prehranu pokušajte mijenjati korak po korak. Vrlo je bitno redovito konzumiranje doručka. Doručak za vas i vašu obitelj trebao bi biti u prvih sat do dva od buđenja. Niti jednu novu naviku, pa tako ni doručak, nemojte započeti “ponedjeljkom”. Započnite prvi idući dan, pokušajte ujutro krenuti s doručkom, uz kavu, čaj ili neki drugi napitak po vašem izboru.

Obroci u danu trebaju biti redoviti. Glavni obroci su ručak i večera koji bi se trebali sastojati od bistre juhe, povrća (kuhano ili svježe u obliku salate), u manjim količinama namirnicama bogatim ugljikohidratima (riža, tjestenina, palenta, ječam, krumpir, heljda, proso…) i namirnicama bogatim bjelančevinama (riba, meso, jaja, sir, grahorice…). Iako ugljikohidrati povisuju šećer, oni su nam nužno potrebni kako bi naše tijelo, a osobito mozak, normalno funkcionirali. Ako dobro rasporedite namirnice bogate ugljikohidratima tijekom dana te ih kombinirate s ostalim namirnicama, mogu nam pomoći u reguliranju razine šećera u krvi. Obrok treba biti konkretan i zasitan.

Nemojte zaboraviti u pripremi jela koristiti i izvorne masnoće, osobito biljna ulja, jer doprinose osjećaju sitosti i boljem održavanju normalnih vrijednosti razina šećera u krvi. Nadopunite okuse jela raznim začinima i začinskim biljem kao što su primjerice češnjak, papar, paprika, ružmarin, lovor, bosiljak ili peršin. Osim što upotpunjuju okus jelu, mogu izuzetno dobro djelovati i na razinu šećera u krvi. Voće jesti tijekom dana, ali u umjerenim količinama. Veličinu jednog serviranja voća za međuobrok odredite prema veličini vaše stisnute šake. Prije spavanja možete pojesti jogurt ili popiti čašu mlijeka. Primjere i okvirne količine za obroke naći ćete na edukativnim materijalima u ambulantama ili na internetu.

Prirodno je da povremeno imate želju za slatkim (i masnom hranom). Ako vam se jede slatko, pojedite ga uz obrok. Koncentrirajte se na obrok koji jedete. Promotrite teksturu, okus i izgled svakoga zalogaja. Tako ćete i uz manje količine hrane, više uživati u svakom obroku. Za sve ostale detaljnije informacije o prehrani svakako se savjetujte sa stručnjakom.

Pića - što piti?

Na prvom mjestu treba biti voda. Ponekad možete popiti čaj bez šećera, mineralnu vodu ili voćni kompot (bez dodanog šećera). Sve ostale napitke trebalo bi maknuti iz svakodnevne upotrebe. Prekomjerno konzumiranje sokova, bezalkoholnih gaziranih pića, kao i alkoholnih pića može rezultirati povišenim razinama šećera u krvi. Ako imate povremenu jaku želju, konzumirajte ih u manjim količinama. Tijekom dana bi bilo poželjno popiti 6-8 časa voda. Tijekom ljetnih mjeseci ili ako ste jako tjelesno aktivni te količine vode mogu biti i veće.

Tjelesna aktivnost – koliko i kada?

Živimo u predivnoj klimi i veći dio godine nas prati lijepo vrijeme, a to valja u potpunosti iskoristiti. Dovoljne su umjerene šetnje. Dobro je malo se odmaknuti od auta. Ako nije daleko, prošećite na posao ili do trgovine po kruh. Idite u društvu ili nabavite psa, najvjernijeg prijatelja. Svaka tjelesna aktivnost dovodi do sniženja glikemija nakon obroka, pa svakako ponesite sa sobom voćku i vodu u slučaju hipoglikemije. Izmjerite razinu šećera u krvi prije i nakon šetnje.

Pušenje

Ako imate naviku pušenja i sami znate da je to nešto što je potrebno mijenjati. Znam da od vas tražimo puno novih navika, ali ne morate sve odjednom. Kada budete spremni, krenite s promjenom.

Samokontrola - mjerenje GUK-a

GUK je kratica za „glukoza (šećer) u krvi“. Vrlo je bitna stavka pa morate biti znatiželjni i redovito ga provjeravati.

Medicinska sestra vas je vjerojatno uputila kako postupati s glukometrom. Ovisno na kojoj ste terapiji za šećernu bolest toliko ćete dobiti mjernih trakica za svoj glukometar, zato valja biti pedantan i ispravno mjeriti GUK, te ga svakako zapisati u svoj dnevnik samokontrole. Danas postoje i razne aplikacije na mobitelima, pa možete i njih koristiti kako biste si olakšali praćenje.

U dnevniku samokontrole bilježite GUK, tlak mjeren kod kuće, kod liječnika ili u ljekarni, jednom tjedno tjelesnu masu i neželjene događaje kao što je hipoglikemija. Zabilježite i vrijeme neželjenih događaja i druga zapažanja. U zimskim mjesecima kada su česte gripe i prehlade, vrijednosti šećera u krvi znaju više oscilirati.

Prilagođavanje bolesti  i postavljanje ciljeva svatko čini na sebi svojstven način - nema pravila. Bitno je da se ostvari cilj na duže vrijeme, a na prvom mjestu je zadovoljstvo osobe svojim postignućem.

Branka Mošnja, bacc.med.techn.