Online Ordinacija

Važnost aktivnog pristupa samokontroli

article image

Samokontrola

studeni 13, 2020 15:14

Osnovni izvor energije u našem organizmu je šećer glukoza. Glukoza u stanice ulazi uz pomoć inzulina.

author

MEDILAB ONE

Osnovni izvor energije u našem organizmu je šećer glukoza. Glukoza u stanice ulazi uz pomoć inzulina.

Vežući se za receptore na stanicama, inzulin djeluje kao ključ koji otvara „bravice“ i tako omogućuje ulaz glukoze. Ona se zatim u stanici razgrađuje do energije i vode. Šećernu bolest (dijabetes) karakterizira nesposobnost organizma da razinu glukoze održava u normalnim granicama. Razlikujemo dva osnovna tipa bolesti: tip 1 i tip 2. U šećernoj bolesti tipa 2, koju ima 90 posto oboljelih, Otežano je djelovanje inzulina, iako ga ima dovoljno. „Bravice su pokvarene“, pa glukoza ne može ulaziti u stanicu usprkos prisutnosti inzulina. Taj se poremećaj naziva inzulinska rezistencija, a posljedica je povišena razina glukoze u krvi i nedostatak glukoze u stanicama, tj. nedostatak energije jer su stanice „gladne“. U šećernoj bolesti tipa 1 poremećeno je stvaranje inzulina u gušterači.. Zbog toga su ulaz glukoze u stanice i njena razgradnja onemogućeni. I u tom su slučaju stanice „gladne“, nedostaje energije, a u krvi je razina glukoze povišena. S tim tipom šećerne bolesti život je nemoguć bez nadoknade manjka inzulina.

 

Zašto je samokontrola glukoze važna?

Samokontrola vrijednosti glukoze u krvi (GUK) ima ključnu ulogu u regulaciji šećerne bolesti. Izrazito je važna edukacija bolesnika o važnosti mjerenja GUK-a i kako da se svakodnevno služi s aparatićem za mjerenje GUK-a. Kako se vrijednosti glukoze u krvi stalno mijenjaju ovisno o različitim čimbenicima (hrana, tjelesna aktivnost, stres, akutne bolesti, vrsta terapije..) redovno provođenje samokontrole dat će vam uvid u utjecaj ovih čimbenika na vrijednosti glukoze u krvi te ćete odmah moći poduzeti korake za ispravljanje preniskih ili previsokih vrijednosti GUK-a.

Očekivane vrijednosti GUK-a kod osoba koje nemaju šećernu bolest su:

4,0 mol/L - 6,1 mmol/L natašte i do 7,8 mmol/L iza obroka.

Rezultate mjerenja glukoze u krvi redovito upisujte u dnevnik samokontrole koji ćete uvijek imati sa sobom pri kontrolnim pregledima kod svojeg liječnika. Rezultati iz vašeg dnevnika samokontrole pomoći će vašem liječniku u prilagodbi terapije vašim potrebama, a kako bi se postigla što bolja regulacija šećerne bolesti.

Pomaže li samokontrola glukoze u sprječavanju i odgađanju komplikacija šećerne bolesti? Različite kliničke studije pokazale su da se češćim mjerenjem glukoze u krvi poboljšava regulacija šećerne bolesti, a time se i smanjuje učestalost komplikacija. Tako je DCCT studija (Diabetes Control and Complications Trial) pokazala da:

Češća samokontrola značajno smanjuje i usporava razvoj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.

Intenzivirana terapija inzulinom smanjuje rizik od pojave komplikacija na očima i bubrezima te oštećenja živaca za čak 75%, kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.

Bolja regulacija vrijednosti glukoze u krvi kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 smanjuje rizik od retinopatije (oštećenja očiju) za 25%, nefropatije (oštećenja bubrega) za 33%, moždanog udara za 33% i smrti zbog kroničnih komplikacija šećerne bolesti za 33%.

Druga studija nazvana ROSSO (Retrolective Study Self Monitoring of Blood Glucose and Outcome in People with Type 2 Diabetes) pokazala je da redovna samokontrola kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 bez obzira na vrstu terapije značajno smanjuje pojavu komplikacija (32%) i smrtnost (51%) kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2.

Kako postići dobru regulaciju šećerne bolesti? Dobra regulacija šećerne bolesti znači da su vrijednosti glukoze u krvi u očekivanim i optimalnim granicama (od 3,9 do 8 mmol/L uz negativnu glukozu u mokraći).

Da biste postigli dobru regulaciju šećerne bolesti neophodno je:

- određivati vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno;

- postići dobru ravnotežu između prehrane, tjelesne aktivnosti, lijekova i/ili inzulina;

- voditi dnevnik samokontrole u koji ćete redovito upisivati izmjerene vrijednosti GUK-a, te sve događaje koji su mogli utjecati na njihovu promjenu.

Tako ćete izbjeći čestu pojavu hiperglikemija ili hipoglikemija, a vrijednosti GUK-a bit će unutar očekivanih i optimalnih granica. Time ćete spriječiti pojavu komplikacija ili njihovo napredovanje.

 

Kada mjeriti vrijednosti glukoze u krvi? 

Preporuka:

Obavezno: Prije terapije i prije obroka te kod općeg lošeg stanja (hipoglikemija ili hiperglikemija).

Povremeno: 2 sata poslije obroka i noću.

U tablicama su dane okvirne ciljne i prihvatljive vrijednosti kretanja GUK-a u različito doba dana no kako se te vrijednosti mogu razlikovati od osobe do osobe, nužno je da se oko toga posavjetujete sa svojim liječnikom:

 

Prije doručka

Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L

Prije ručka

Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L

Prije večere

Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L

Prije spavanja

Ciljani raspon: 6,5 – 8 mmol/L

Prihvatljivi raspon: 5,9 – 10 mmol/L

2h nakon doručka

Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L

2h nakon ručka

Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L

2h nakon večere

Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L

Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L

02:00h do 04:00h

Ciljani raspon: 6,0 – 8 mmol/L

Prihvatljivi raspon: 8,0 – 10 mmol/L

 

Jesu li potrebna i dodatna mjerenja glukoze u krvi?

Prema potrebi i onome kako se osjećate možete samokontrolu provoditi i češće nego što je gore preporučeno.

Dodatna mjerenja GUK-a će vjerojatno biti potrebna u sljedećim situacijama:

- nakon promjene terapije (lijekova/inzulina);

- ako ste promijenili (smanjili/povećali) intenzitet tjelesne aktivnosti;

- nakon promjene u prehrani;

- ako uzimate lijekove koji mogu utjecati na koncentraciju GUK-a kao što su kortikosteroidi ili imunosupresivna terapija

- tijekom akutne bolesti;

- tijekom trudnoće;

- na putovanjima;

- nakon konzumacije alkoholnih pića;

- ako ste jeli namirnice koje inače ne jedete;   

- prije i nakon tjelesne aktivnosti;

- prije vožnje automobila;

- ako ste pod stresom;

- prije aktivnosti koje zahtijevaju pojačanu koncentraciju.

 

Što činiti s dobivenim rezultatima? Osim vašem liječniku, samokontrola služi i vama kao izvor vrijednih podataka za što pravilniju regulaciju razine glukoze u krvi. Svaki je dobiveni rezultat informacija koja dobiva puno značenje kada se promotri uz druge podatke. Nakon mjerenja bilo bi dobro razmisliti je li dobiveni rezultat unutar ciljnih vrijednosti i zbog čega je takav. Ako je izvan ciljnih vrijednosti, važna je vaša reakcija. Kao što odjeću prilagođavate vremenskim prilikama, tako biste, ovisno o kretanju glukoze u krvi, trebali prilagođavati i prehranu, tjelesnu aktivnost i terapiju. O detaljima potrebnih prilagodbi prema kretanju glukoze u krvi dogovorite se s liječnikom. Zato je važno biti upućen u simptome bolesti i općenito u samu bolest da bi se znalo pravovremeno pomoći samom sebi.

 

Martina Zvonarić, mag.tech.med

 

cta image

Najčešća pitanja

Imate pitanje? Provjerite bazu najčešćih pitanja o našim proizvodima i uslugama.

Saznaj više