Online Ordinacija
Važnost aktivnog pristupa samokontroli

Osnovni izvor energije u našem organizmu je šećer glukoza. Glukoza u stanice ulazi uz pomoć inzulina.
Osnovni izvor energije u našem organizmu je šećer glukoza. Glukoza u stanice ulazi uz pomoć inzulina.
Vežući se za receptore na stanicama, inzulin djeluje kao ključ koji otvara „bravice“ i tako omogućuje ulaz glukoze. Ona se zatim u stanici razgrađuje do energije i vode. Šećernu bolest (dijabetes) karakterizira nesposobnost organizma da razinu glukoze održava u normalnim granicama. Razlikujemo dva osnovna tipa bolesti: tip 1 i tip 2. U šećernoj bolesti tipa 2, koju ima 90 posto oboljelih, Otežano je djelovanje inzulina, iako ga ima dovoljno. „Bravice su pokvarene“, pa glukoza ne može ulaziti u stanicu usprkos prisutnosti inzulina. Taj se poremećaj naziva inzulinska rezistencija, a posljedica je povišena razina glukoze u krvi i nedostatak glukoze u stanicama, tj. nedostatak energije jer su stanice „gladne“. U šećernoj bolesti tipa 1 poremećeno je stvaranje inzulina u gušterači.. Zbog toga su ulaz glukoze u stanice i njena razgradnja onemogućeni. I u tom su slučaju stanice „gladne“, nedostaje energije, a u krvi je razina glukoze povišena. S tim tipom šećerne bolesti život je nemoguć bez nadoknade manjka inzulina.
Zašto je samokontrola glukoze važna?
Samokontrola vrijednosti glukoze u krvi (GUK) ima ključnu ulogu u regulaciji šećerne bolesti. Izrazito je važna edukacija bolesnika o važnosti mjerenja GUK-a i kako da se svakodnevno služi s aparatićem za mjerenje GUK-a. Kako se vrijednosti glukoze u krvi stalno mijenjaju ovisno o različitim čimbenicima (hrana, tjelesna aktivnost, stres, akutne bolesti, vrsta terapije..) redovno provođenje samokontrole dat će vam uvid u utjecaj ovih čimbenika na vrijednosti glukoze u krvi te ćete odmah moći poduzeti korake za ispravljanje preniskih ili previsokih vrijednosti GUK-a.
Očekivane vrijednosti GUK-a kod osoba koje nemaju šećernu bolest su:
4,0 mol/L - 6,1 mmol/L natašte i do 7,8 mmol/L iza obroka.
Rezultate mjerenja glukoze u krvi redovito upisujte u dnevnik samokontrole koji ćete uvijek imati sa sobom pri kontrolnim pregledima kod svojeg liječnika. Rezultati iz vašeg dnevnika samokontrole pomoći će vašem liječniku u prilagodbi terapije vašim potrebama, a kako bi se postigla što bolja regulacija šećerne bolesti.
Pomaže li samokontrola glukoze u sprječavanju i odgađanju komplikacija šećerne bolesti? Različite kliničke studije pokazale su da se češćim mjerenjem glukoze u krvi poboljšava regulacija šećerne bolesti, a time se i smanjuje učestalost komplikacija. Tako je DCCT studija (Diabetes Control and Complications Trial) pokazala da:
Češća samokontrola značajno smanjuje i usporava razvoj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Intenzivirana terapija inzulinom smanjuje rizik od pojave komplikacija na očima i bubrezima te oštećenja živaca za čak 75%, kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Bolja regulacija vrijednosti glukoze u krvi kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 smanjuje rizik od retinopatije (oštećenja očiju) za 25%, nefropatije (oštećenja bubrega) za 33%, moždanog udara za 33% i smrti zbog kroničnih komplikacija šećerne bolesti za 33%.
Druga studija nazvana ROSSO (Retrolective Study Self Monitoring of Blood Glucose and Outcome in People with Type 2 Diabetes) pokazala je da redovna samokontrola kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 bez obzira na vrstu terapije značajno smanjuje pojavu komplikacija (32%) i smrtnost (51%) kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2.
Kako postići dobru regulaciju šećerne bolesti? Dobra regulacija šećerne bolesti znači da su vrijednosti glukoze u krvi u očekivanim i optimalnim granicama (od 3,9 do 8 mmol/L uz negativnu glukozu u mokraći).
Da biste postigli dobru regulaciju šećerne bolesti neophodno je:
- određivati vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno;
- postići dobru ravnotežu između prehrane, tjelesne aktivnosti, lijekova i/ili inzulina;
- voditi dnevnik samokontrole u koji ćete redovito upisivati izmjerene vrijednosti GUK-a, te sve događaje koji su mogli utjecati na njihovu promjenu.
Tako ćete izbjeći čestu pojavu hiperglikemija ili hipoglikemija, a vrijednosti GUK-a bit će unutar očekivanih i optimalnih granica. Time ćete spriječiti pojavu komplikacija ili njihovo napredovanje.
Kada mjeriti vrijednosti glukoze u krvi?
Preporuka:
Obavezno: Prije terapije i prije obroka te kod općeg lošeg stanja (hipoglikemija ili hiperglikemija).
Povremeno: 2 sata poslije obroka i noću.
U tablicama su dane okvirne ciljne i prihvatljive vrijednosti kretanja GUK-a u različito doba dana no kako se te vrijednosti mogu razlikovati od osobe do osobe, nužno je da se oko toga posavjetujete sa svojim liječnikom:
Prije doručka
Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L
Prije ručka
Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L
Prije večere
Ciljani raspon: 4,0 – 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: 4,0 – 7,5 mmol/L
Prije spavanja
Ciljani raspon: 6,5 – 8 mmol/L
Prihvatljivi raspon: 5,9 – 10 mmol/L
2h nakon doručka
Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L
2h nakon ručka
Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L
2h nakon večere
Ciljani raspon: < 6,5 mmol/L
Prihvatljivi raspon: < 8,8 mmol/L
02:00h do 04:00h
Ciljani raspon: 6,0 – 8 mmol/L
Prihvatljivi raspon: 8,0 – 10 mmol/L
Jesu li potrebna i dodatna mjerenja glukoze u krvi?
Prema potrebi i onome kako se osjećate možete samokontrolu provoditi i češće nego što je gore preporučeno.
Dodatna mjerenja GUK-a će vjerojatno biti potrebna u sljedećim situacijama:
- nakon promjene terapije (lijekova/inzulina);
- ako ste promijenili (smanjili/povećali) intenzitet tjelesne aktivnosti;
- nakon promjene u prehrani;
- ako uzimate lijekove koji mogu utjecati na koncentraciju GUK-a kao što su kortikosteroidi ili imunosupresivna terapija
- tijekom akutne bolesti;
- tijekom trudnoće;
- na putovanjima;
- nakon konzumacije alkoholnih pića;
- ako ste jeli namirnice koje inače ne jedete;
- prije i nakon tjelesne aktivnosti;
- prije vožnje automobila;
- ako ste pod stresom;
- prije aktivnosti koje zahtijevaju pojačanu koncentraciju.
Što činiti s dobivenim rezultatima? Osim vašem liječniku, samokontrola služi i vama kao izvor vrijednih podataka za što pravilniju regulaciju razine glukoze u krvi. Svaki je dobiveni rezultat informacija koja dobiva puno značenje kada se promotri uz druge podatke. Nakon mjerenja bilo bi dobro razmisliti je li dobiveni rezultat unutar ciljnih vrijednosti i zbog čega je takav. Ako je izvan ciljnih vrijednosti, važna je vaša reakcija. Kao što odjeću prilagođavate vremenskim prilikama, tako biste, ovisno o kretanju glukoze u krvi, trebali prilagođavati i prehranu, tjelesnu aktivnost i terapiju. O detaljima potrebnih prilagodbi prema kretanju glukoze u krvi dogovorite se s liječnikom. Zato je važno biti upućen u simptome bolesti i općenito u samu bolest da bi se znalo pravovremeno pomoći samom sebi.
Martina Zvonarić, mag.tech.med

Najčešća pitanja
Imate pitanje? Provjerite bazu najčešćih pitanja o našim proizvodima i uslugama.
Saznaj više